Djeca piju antibiotike i zbog običnog kašlja

Pedijatri u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine propisali su 116.584 recepta za razne lijekove za djecu uzrasta do šest godina, među kojima je najviše medikamenata za snižavanje temperature i antibiotskih sirupa.

Među pet najčešće propisivanih lijekova su i oni za liječenje anemije, astme i epilepsije, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kojeg su lijekovi na recept za pomenutu grupu djece u navedenom periodu koštali 709.000 KM.

– Tokom 2016. godine propisano je 170.107 recepata za djecu do šest godina u vrijednosti od oko milion maraka – istakli su u ovoj ustanovi.

Pedijatar iz Banjaluke Dragica Dobrijević upozorava da je upotreba antibiotika kod djece zabrinjavajuća, naglašavajući da ljekari propisuju previše ovih lijekova.

– Postoje situacije da se antibiotici propisuju i za najobičniji kašalj, što je bespotrebno. Roditelji ponekad očekuju da kašalj prestane za dan-dva, što ne može ni uz pomoć čarobnog štapića – priča Dobrijevićeva.

Naglašava da je neophodno raditi na edukaciji mladih i roditelja o tome da je prevelika količina antibiotika loša jer dovodi do imunoloških reakcija.

– Zbog toga imamo porast imunoloških bolesti kod djece. Bilježi se i rast broja oboljelih od dijabetesa kod mališana, te reumatoidnog artritisa i raznih imunoloških bolesti. Postoji i porast broja otkrivenih slučajeva epilepsije pa je razumljivo da su antiepileptici među najčešće propisivanim lijekovima – istakla je Dobrijevićeva.

Da je upotreba antibiotika kod djece prevelika, slaže se i pedijatar iz Doboja Ana Cvjetinović koja uzrok za to vidi u pritisku roditelja.

– Antibiotici se sve češće kupuju i u slobodnoj prodaji, preko raznih veza, a i ljekari ih mahom propisuju pod pritiskom roditelja i kad treba i kad ne treba jer, u suprotnom, mame i tate neće da napuste ordinaciju. Već imamo slučajeve djece koja su rezistentna na antibiotike – rekla je ona i naglasila da to nije samo problem u RS i BiH,  već i u svijetu. Prema njenim riječima, sve je više mališana koja su anemični zbog lošeg načina ishrane.

– Pojačan je broj djece sa alergijskim oboljenjima, a pojavljuju se i bolesti novog doba poput celijaklije pa nam dolaze mališani koji su intolerantni na proteine mlijeka, jaja, glutena, što ranije nije bio čest slučaj – dodala je ona.

Banjalučki pedijatar Branislav Lolić smatra da bi pedijatrijska lista lijekova u RS morala biti kvalitetnija i sadržajnija.

– Postoje neki lijekovi koji se dosta propisuju u svijetu, a kod nas na listi ih nema pa onda ljekari traže alternative – kaže Lolić i navodi da mališani uzrasta do šest godina ljekaru najčešće dolaze zbog raznih infekcija, posebno akutnih infekcija disajnih puteva.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da je osiguranim licima u RS dostupno oko 1.400 lijekova koji se izdaju na recept, a od toga je više od 50 lijekova namijenjeno isključivo za djecu, uz još petnaestak preparata koje koriste djeca sa metaboličkim poremećajima.

Činjenice o antibioticima

– uzimanje antibiotika kod prehlade nepotrebno opterećuje organizam i oštećuje crijevnu floru

– istraživači u SAD otkrili su da je 50 odsto pacijenata koji su se borili s akutnim kašljem dobilo recept za antibiotik

– većina disajnih problema uzrokovana virusima, a antibiotici ubijaju samo bakterije

– prekomjerna upotreba antibiotika dovodi do razvijanja sistemskih i gljivičnih infekcija

– posljedica nekontrolisanog uzimanja antibiotika razvijanje otpornosti organizma prema njima

(Glas)

Tagovi: