Pandemija virusa korona uticala je na izvoz, ali i pad potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Domaće mljekare imaju određene zalihe koje ne mogu da plasiraju na tržište, tvrde u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske. S obzirom na to da nije izvjesno koliko će pandemija još trajati, proizvođači mlijeka sa šamačkog područja zabrinuti su za opstanak proizvodnje.

Sa šamačkih farmi se godišnje mljekarama isporuči oko 2,5 miliona litara mlijeka. Ćlanovi Udruženja poljoprivrednih proizvođača opštine Šamac su dugogodišnji farmeri, čija gazdinstva su u potpunosti okrenuta mljekarstvu, i uglavnom zapošljavaju kompletne porodice. Predsjednik Udruženja Marijan Bogdanović kaže da je pandemija virusa korona znatno ugrozila i ovaj vid proizvodnje, problem je plasman mlijeka, niska otkupna cijena, ali i skupa stočna hrana i repromaterijal za predstojeću sjetvu.

“U vrijeme ove pandemije mljekara je snizila otkupnu cijenu mlijeka, sve ostalo pada na teret proizvođača. Sve poskupljuje, a naš proizvod pojeftinjuje, repromaterijal je skup. Čini se da nikoga nije briga za ovu proizvodnju”, kaže Bogdanović.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske zabrinuti su za opstanak poljoprivredne proizvodnje i teškog stanja u kojem se našao domaći poljoprivrednik. Predsjednik Saveza Stojan Marinković kaže da su i problemi u mljekarskom sektoru posljedica nepostojanja mjera zaštite domaće proizvodnje na nivou BiH. Interventni otkup stoke, voća i povrća, ocjenjuje privremenim mjerama, koje dugoročno, nisu riješile probleme tržišnih viškova.

“Prema našim saznanjima, otkup mlijeka se odvija prilično redovno, ali je upitna otkupna cijena. Navodno, mljekare imaju viškove od preko 6.000 tona mliječnih proizvoda na lageru koje ne mogu da plasiraju na tržište BiH. To su podaci koje dobijamo iz Udruženja mljekara i sigurno je da su ljudi nezadovoljni, naročito imajući u vidu da je cijena komponenti za stočnu hranu drastično porasla, a s druge strane naši proizvodi bilježe ili stagnaciju ili dalji pad”, rekao je Marinković.

Marinković ističe da su mjere zaštite domaće proizvodnje prioriteti svih prioriteta, te da mjere koje Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS predlaže nisu u suprotnosti sa međunarodnim sporazumima koje je potpisala BiH.

“Osim pandemije, argument za hitno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje na nivou BiH je i drastičan pad cijena mesa žive stoke”, naglašava Marinković i dodaje da se istovremeno bilježi porast cijena žitarica i drugih komponenti koje ulaze u sastav stočne hrane i da su svi uzgajivači sada u velikom problemu.

Većina problema domaćeg agrara, posebno stočarstva, bila bi riješena sezonskim ograničenjima uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, uvođenje prelevmana za uvoz životinja, mesa i prerađevina od mesa i upućivanjem mesoprerađivača na domaći uzogoj.

M. L.