Sedam godina od katastrofalnih poplava

Na današnji dan prije sedam godina u jutarnjim časovima počelo je plavljenje grada Doboja i do podneva on je bio najvećim dijelom potpuno pod vodom.

Danas se navršava sedam godina od katastrofalnih poplava i u većem dijelu BiH, bez satisfakcije i odgovornosti za nastradale, a potencijalna opasnost od novih poplava je i dalje prisutna. Odnosno, ono što je zabrinjavajuće je da ni sedam godina od tih nemilih događaja se u Doboju, RS, kao ni cijeloj BiH, nije mnogo učinilo na prevenciji od poplava ili je to samo u začetku i sporadično.

Prema zvaničnim podacima, ukupna materijalna šteta u BiH u tim poplavama utvrđena je na iznos od 3,9 milijardi maraka. Od gradova u Federaciji najviše je štete pretrpili su Maglaj, Zavidovići, Žepče i Zenica, dok su poplave u većoj mjeri zahvatile područje donjeg toka rijeke Bosne, odnosno RS i gradove Doboj, Modriča, Vukosavlje i Šamac. U istočnom dijelu RS materijalne štete su u najvećoj mjeri nanesene Bijeljini. Od ukupno 19 žrtava u BiH iz sedam lokalnih zajednica, samo u Doboju ih je smrtno stradalo jedanaest.

Zato je ovaj grad i dalje u fokusu interesovanja kada su potencijalne buduće poplave u pitanju, jer ni nakon sedam godina nisu utvrđena imena krivaca za smrt jedanaest Dobojlija, a grad je i dalje nezaštićen. Jer, prema informacijama iz nadležnog Ministarstva za privredu, vodoprivredu i šumarstvo RS i JU „Vode Srpske“, grad i dalje ne posjeduje niti jedan vodozaštitni objekat, koji ispunjava uslove za taj naziv.

Za porodice žrtava nije utjeha što se 15. maja obiljležava “Dan sećanja", kada lokalne vlasti više koriste tu godišnjicu da zahvale stranim i domaćim donatorima za pomoć u tim teškim danima i saniranju posljedica nakon tragičnih događaja. Uz simbolično polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježju podignutom u znak sećanja na žrtve.

Bilo je, istina, sa višeg nivoa pokušaja da se barem prikaže briga za izgubljene živote u tim majskim poplavama, kao i imovinu, ali je sve ostalo samo na tome. Predsjednik RS Milorad Dodik prvi je od nadležnih tužilaštava zatražio da utvrde odgovornost, kasnije konkretnije i Centar za humanu politiku, imenujući i moguće krivce među nadležnima počevši od vrha rukovodstva ovog entiteta, države BiH, pa do lokalnih vlasti.

- Osim što su najveći krivci za izgubljene živote i ogromnu materijalnu štetu, smatrali smo da su vlasti te koje treba da namire štetu i to građani od njih trebaju tražiti zahtjevom ili tužbom. Najveći propusti odgovornih učinjeni su u oblastima procjene i planiranja, uređenja vodotokova, izgradnje i održavanja objekata za zaštitu od poplava, gradnje objekata u zaštićenim vodoplavnim područjima. Takođe i kod opremanja i obučavanja civilne zaštite, ranog upozoravanja, obaveštavanja, evakucije i spašavanja stanovništva – izjava je predsednika CHP Momira Dejanovića.

Tražeći odgovor o ishodu podnesenih prijava utvrđivanja krivaca za ugašene živote i materijalnu štetu u poplavama iz maja 2014. godine, CHP je od Republičkog javnog tužilaštva upoznat da je Posebno odjeljenje tog tužilaštva razmatralo i riješilo dio prijave koja se odnosi na opštine Derventa, Brod, Pelagićevo, Donji Žabar, Petrovo, Vukosavlje i Modriča  te da je donijelo naredbe o nesprovođenju istrage.

U odgovoru za postupanje po prijavama u vezi poplava 2014. godine, koje su u Doboju načinile višemilionske štete u poplavljenih 3.072 objekta i usmrtile 11 njenih stanovnika, Republičko javno tužilaštvo je nadležnost nad tim predmetom prebacilo na dobojsko Okružno javno tužilaštvo, ali CHP nije dobio konkretan odgovor ni od njega u kojoj je fazi rješavanja taj predmet. Inače, formirana grupa građana "Da se ne ponovi maj 2014" zvanično je zatražila od JU "Vode Srpske", Vodne inspekcije RS i dobojske Gradske uprave da počnu provoditi zakonske odredbe kojim je izričito zabranjena gradnja objekata, da prestanu sa nezakonitom i koruptivnom praksom davanja i produžavanja privremenih saglasnosti i dozvola za građenje i tolerisanja bespravne gradnje, deponovanja materijala i izvođenja drugih radova na vodoplavnom području.

Međutim, i ovo je ostalo bez konkretnih reakcija i rješenja i preduzetih mjera od strane nadležnih.

Ne želeći da prihvate trunku odgovornosti za žrtve i štete od poplava 2014.godine, nadležni su neposredno nakon tih događaja za njih “okrivili” željezni austrouguraski most na ulazu u Doboj, koji je po njima zapriječio nanosima smeća i drveća protok vode, koja je potom potpuno potopila grad Doboj 15. maja.

Kasnije su iz arhiva izvađeni i “komunistički” dokumenti, u kojima su u Studiji nakon poplava 1965. godine  naložene mjere da se tadašanji, a i sadašnji magistralni put izdigne 73 centimetara, koji bi predstavljao branu od mogućeg izlijevanja vode. Ali tadašnje vlasti su odustale od izvođenja te Studije radi bezbjednosti saobraćaja i nedostatka sredstava, što su im sadašnje zamjerile i posredno svalili krivicu na njih.

Nelegalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka i gradnju objekata na vodozaštitnom području, koje su od strane analitičara uzroka poplava označeni kao glavni krivci za poplave, nisu ni pominjali. Prvenstveno zbog toga što bi priznali time i svoju krivicu, jer su kao nadležni to tolerisali i nisu sprječavali.

ŽRTVE

U Doboju su 15. maja prije sedam godina nastradali Milenko Blagojević (63), Slavka Đurić (90), Božica Petković (88), Milada Ranković (91), Ratomir Narić (73), Rado Čupeljić (90), Bahrija Skula (76), Dragica Savković (75), Marko Čakarević (74), kao i majka Marija (82) i sin Željko (53) Jeleč.

U Šamcu su od posljedica poplava stradali Stojan Bandarević (76) i Mile Pajić (67), Modriči Bogdan Lazendić (82) i Milosava Mičić (80), Bijeljini Ljubisav Jekić (63) i Vlasenici Hanifa Čelebić (70).

U Sanskom Mostu, u poplavama stradao je jedan muškarac i još jedna žena u Maglaju je u toku poplava umrla prirodnom smrću, ali nije do kraja utvrđeno da su te dvije žrtve direktne posljedice elementarnih nepogoda, mada se vode kao žrtve poplava.

Ljubinko Đurić

Tagovi: