Slavimo Blagu Mariju: Danas se ženama ostvaruju sve želje

Blažena ili Blaga Marija veoma je poštovana u Srba, posebno među ženama. Iako nije crveno slovo, poštuje se kao Ognjena Marija i Sveta Petka.

Blaga Marija je jedan od praznika Srpske pravoslavne crkve koji se praznuje 4. avgusta po starom kalendaru.
Ovaj dan je zapravo spomen na Mariju Magdalenu. Ona je bila rodom iz gorskih predjela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena. U mladosti je bila grešnica ali ju je Isus izbavio od grehova. Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovedi.

Poslije Hristovog vaskrsenja putuje u Rim da caru Tiberiju crvenim jajetom objasni Hristovo vaskrsenje. Tom prilikom, ona je pred carem optužila Pontija Pilata, koji nije hteo da zaštiti Isusa, nego mu je nevinom izrekao smrtnu kaznu. Kasnije je Pilat lišen svog visokog dostojanstva i prognan u zapadnu Evropu, gdje je i skončao. Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova i tu je nakon nekog vremena umrla.

Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika. Praznik posvećen Blagoj Mariji je i dan Eparhije budimljansko-nikšićke i mnogih drugih pravoslavnih institucija. Veoma je poštovana u Srba, posebno među ženama. Spada u nepokretne praznike i iako nema "crveno slovo" u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju.

Inače, Marija Magdalena se u Žitijima svetih pominje kao "mironosica ravnoapostolska". Zajedno sa Presvetom Bogorodicom tugovala je pod raspetim Hristom na Golgoti i tri puta je posjetila njegov grob.

Prema Jevanđeljima, poslije Vaskrsenja Gospod joj se dva puta javio, dok se u predanju tvrdi da je posjetila Rim, gdje je caru Tiberiju darovala crveno bojeno jaje i pozdravila ga riječima: "Hristos vaskrse!" pa se vjeruje da je običaj farbanja vaskršnjih jaja vezan za ovaj događaj. Život je završila mirno u Efesu, a njene svete mošti kasnije su prenijete u Carigrad.

Vjeruje se da dobre i poštene žene, koje žive ispravnim i bogougodnim životima, uvijek, a naročito na današnji dan, imaju zaštitu ove Blage Marije. Narod vjeruje da, ako na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih svakako neće odbiti.

Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika. Zato su i danas moguće vremenske nepogode, grmljavina i grad jer to "brat i sestra razgovaraju".

Tagovi: