Divlje svinje svake godine prave sve veću materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, posebno kukuruzu, a ovog ljeta ostavljaju pustoš po njivama, saglasni su poljoprivrednici.

Nemanja Bijelić iz Donje Slatine, kod Šamca, koji je zasijao 40 hektara kukuruza, za mjesec očekuje berbu, kao i rekordne prinose ako ne bude padavina, ali je muku mučio sa divljim svinjama.

On je  rekao da na parcelama u blizini šuma štetu pričinjavaju divlje svinje i apelovao da svi koji imaju takav problem to prijave lovačkom udruženju da bi komisija izašla na teren radi procjene štete.

– Na našim parcelama na lokalitetu Lugova imamo i više od 20 odsto štete od divljih svinja, tako da nam pustoše njive, a očekujemo da će do žetve šteta biti i veća – kaže Bijelić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da divlje svinje najveću štetu prave u pograničnim dijelovima, jer preplivavaju rijeku Savu i dolaze na polja u RS, gdje pričinjavaju veliku štetu.

– Šteta će biti velika s obzirom na činjenicu da u tim priobalnim područjima u granici sa Hrvatskom one preplivavaju na polja gdje je ograničen lov, odstrel i jednostavno mogu da čine šta hoće. Znamo svi da divlje svinje u noćnim satima pričinjavaju veliku štetu na usjevima, na soji i kukuruzu, i na svim drugim kulturama, pa i na voćarskim zasadima – kazao je Marinković za “Nezavisne”.

Boro Agić, poljoprivrednik iz Gradiške, kaže da je šteta prošle i pretprošle godine bila velika, ali da trenutno nema štete, što ne znači da ih neće biti u narednom periodu.

– Ove godine je rodio žir i kukovica i divlje svinje su većinom u šumi, a poljoprivrednici su smanjili površine zbog toga, ali i suše i slično – kazao je Agić.

Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza RS, ističe da štete koju prave divlje svinje na poljoprivrednim usjevima ima i u Šamcu, Derventi, Brodu, kao i u mnogim drugim lovištima.

– U vezi s tim napravili smo jedan sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, gdje su nam izašli u susret da se dozvoli vanredni odstrel ove divljači i da se lovačka udruženja, a i sam Savez, uključe u čuvanje usjeva od štete – kazao je Minić.

On je dodao da je drugi vid sprečavanja ovakve štete nabavke plašilica.

- Plašilice puštanjem zvučnih signala, koji su najčešće nečujni za ljudsko uho, odvraćaju divljač - ističe Minić.

Objašnjava da, kada divlje svinje naprave štetu, formiraju se komisije u kojima su predstavnici lovačkih udruženja i lokalnih zajednica, koje izlaze na teren i vrše procjenu štete.

Prema njegovim riječima, i druge divlje životinje prave štetu poljoprivrednicima.

– Tu je i medvjed, koji pravi štetu najčešće na pčelinjim društvima ili na voću, a jednim dijelom imamo problem i sa srnećom divljači, a pogotovo sa srndaćima, koji u vrijeme čišćenja rogova ili pred parenje prave štetu na voćkama – rekao je Minić.