Srđan Amidžić i Muhamed Hasanović, ministar i zamjenik ministra finansija u Savjetu ministara BiH, imaju drugačija tumačenja u vezi sa raspodjelom PDV-a koji prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Naime, Hasanović je na društvenim mrežama napisao da u vremenu kada se, kako kaže,  sve češće i "sve bezobzirnije iznose izjave koje direktno napadaju ustavni poredak i državu Bosnu i Hercegovinu, smatra svojom obavezom da javnosti predstavi jasne i nedvosmislene podatke o funkcionisanju sistema indirektnog oporezivanja i njegovoj ulozi u finansiranju države i entiteta".

- Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2024. godini ukupno je prikupljeno 11.393.488.043,79 KM, i to Federacija BiH: 8.316.108.862,53 KM (72,99%), Republika Srpska: 2.870.929.353,63 KM (25,20%) i Brčko distrikt: 206.449.827,63 KM (1,81%). Ovi podaci govore sami za sebe: najveći dio prihoda prikuplja se u Federaciji BiH, dok raspodjela prihoda od indirektnih poreza osigurava i finansijsku održivost Republike Srpske i Brčko distrikta. To znači da ekonomska stabilnost manjeg entiteta direktno zavisi od postojanja i funkcionisanja jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja - piše u objavi Hasanovića.

Dodaje da zato političke izjave kojima se osporava ovaj sistem nisu samo neutemeljene i netačne, one su i opasne.

- Da budem potpuno jasan: ukidanje jedinstvenog sistema indirektnih poreza bilo bi ekonomski pogubno upravo za Republiku Srpsku. Federacija bi u tom scenariju imala koristi, ali politika koju zastupam, kao i Socijaldemokratska partija BiH, nikada neće počivati na secesionizmu, destabilizaciji ili rušenju institucija Bosne i Hercegovine. Naprotiv, naš stav je čvrst i nedvosmislen: sistem indirektnog oporezivanja mora ostati nedjeljiv, jer je to temelj fiskalne stabilnosti i jednake pravne zaštite za sve građane i privredne subjekte - naveo je, između ostalog, Hasanović.

S druge strane, Amidžić mu je odgovorio da podaci koje je iznio nemaju veze sa činjenicama, već su konstrukcija sa ciljem imaginacije raspodjele kojom se zanemaruje krajnja potrošnja u svrhu populizma i u korist Federacije BiH.

- Sada je jasno zašto je Hasanović 19. avgusta prošle godine pao na pismenom ispitu za mjesto direktora Poreske uprave. I ovaj ispit će morati da ponovi u jesenjem roku - naglasio je Amidžić.

Amidžić je Hasanoviću predložio za literaturu Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda BiH, s tim da posebno obrati pažnju na član 13b. i zvanično zatraži dokument Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji nosi naziv "Podatak o krajnjoj potrošnji".

- Koeficijenti raspodjele utvrđuju se na osnovu krajnje potrošnje i po osnovu prijave svakog obveznika u skladu sa navedenim zakonom, dakle na principu mjesta potrošnje, a ne mjesta registracije privrednog društva i vrlo su jasni i javno objavljeni - pojasnio je Amidžić.

Istakao je da je u FBiH u prošloj godini tačan procenat prema krajnjoj potrošnji bio 63,1 odsto, a u Republici Srpskoj 34,11 odsto.

- Iznos od 11,39 milijardi KM koje je Hasanović naveo netačan je u smislu raspodjele, jer je 2,91 milijarda PDV-a vraćena privredi u smislu povrata PDV-a i ne može se uračunavati ni matematički, ni pravno. Raspodjela PDV-a, prema Hasanoviću, izgleda tako da bilo koja kompanija u BiH sa sjedištem u FBiH nije imala nikakvu prodaju u Republici Srpskoj, već samo u Federaciji, jer joj je tamo mjesto registracije - objasnio je Amidžić.

nezavisne.com